Čuvarka tajni

Jutro je polako provirivalo kroz guste krošnje drveća. Saga je vodila svoje nove prijatelje ka njenom domu.
Ljudi postoji mogućnost da sretnemo vladara šuma. On ovdje boravi, u drvetu živi.
Skriven od Sjenki i zvijeri. Ova šuma je njegov dom. Prilično je svojeglav.
Ukoliko nas ne bude pustio nećemo stići na vrijeme.
-Kako si ti uspjela proći?
-Putovala sam po noći, moj ogrtač je u boji drveća.
Nekako sam se prilagodila duhu šume.
-Previše nas je da bi smo ostali neprimjećeni.
- Znaš li, hoće li tražiti nešto od nas?
-Zasigurno hoće.
-Mi nemamo ništa vrijedno.
-Nisi u pravu, imamo magičnu kocku.- Što je, priznaćeš od velike vrijednosti.
- Dok je ekipa razmišljala kako izbjeći susret sa vladarom šume on je već bio osjetio da dolaze.
-Ko se to usuđuje prolaziti mojim šumama?
- Mi se usuđujemo, jer ne znamo da šuma ima posebnog vladara?
-Znamo da pripada prirodi i tog vladara jedinog priznajemo i poštujemo.
- Griješite, ja sam vladar ove a i drugih šuma u okolini.
-Moje ime je Miming i upravo stojite na mojoj zemlji.
- A mi, mislili da je Agir najveći problem- reče Sanjar? - On je dobar, shvatih kad ovog upoznah.
- Kocka se počela otvarati, što prenu misli Sanjaru, ali i svim ostalim članovima ekipe.
- Nemoguće, kako bi to uopšte bilo moguće?- Pa zar ovaj da je jedna od karika?
- O vjeruj da jeste. Jer kocka se otvara samo onda kad smo blizu karike. To smo odveć naučili.
- Iznenađeni ste? - Ja nisam ! Beskraj ptica mi je rekla da ćete doći.
Bio sam sakriven kad su mi krošnje drveća rekle da su Sjenke i Zvijeri u blizini.
-Nisam Vam mogao pomoći jer bi ugrozio vlastitu sigurnost. Primijetio sam Sagu kako je prošla.
-Jer meni rijetko šta promakne. Pustio sam je da prođe.
Životinje su mi javile da vam je pomogla i ostao sam skriven čekajući da dođete.
- Ne brinite, kocka je sigurna. Naravno da je ne bih tražio. -O meni se pričaju raznorazne priče, no gotvovo da su to mitovi i legende. Ne bih vas zadržavao, vrijeme teče. Spakovao sam stvari i spreman sam poći sa Vama.
- Znači Agir ti si i dalje ubjedljivo najveće čangrizalo u našoj ekipi.
-To mjesto ne može nitko da ti oduzme.
- Baš smiješno! Da vam moja pomoć nije potrebna ostavili bi ste me Sjenkama i Zvijerima koliko vidim!?
-Ne taman posla, ti si nam izuzetno drag.
- Možeš misliti?- dobaci Gospodar Magične kocke.
- Zapamtite da nam nedostaje još jedna karika.- Nju trebamo tek sresti.
-Kako znate da je u pitanju baš ona?
-Logično je po slikama koje sam dobio.
-Isto kao što pišu imena gradova gdje karike žive, a mi smo ovu kariku pronašli u šumi?
Vi vidite šumu, a zapravo je to grad. Kako sad pa to moliću lijepo?
- Jednostavno vidim drugačije od vas.
- Sad nemam toliko vremena da vam objašnjavam cijelu priču.- Vrijeme je da krenemo.
- Saga i Laga su razmišljale kako ući u biblioteku jer je čuvaju Vukovi?!
- Približavali su se Saginom domu. Ako je sve što su vidjeli do sada bilo neobično, onda je njena kuća bila najneobičnije što su vidjeli ?!  Bila je to zapravo kuća koja je bila sačinjena od svih mogućih materijala, koji su reciklirani.
Spojena u jednu cijelinu zapravo je cijela ta građevina imala smisla.
Izvana je djelovala kao kuća u kojoj živi mnogo ljudi.
No unutra su bile male prostorije u kojima su živjele vile koje su čuvale Sagu dok je odrastala.
Kad se mogla brinuti o sebi one su otišle put beskraja i tamo i danas žive.
 Sve je bilo na svom mjestu. Velika biblioteka je bila kao izolacija.
Jer svaki od zidova je bio ispunjen velikim policama od poda do plafona.
Ostatak kuće je imao jednu tajnu odaju koja je vodila do biblioteke u drugom dijelu kuće.
Kad budu prošli kroz tu odaju  dočekaće ih vukovi koji knjigu čuvaju.
Sama Saga nije smjela nikad kročiti kroz tu odaju.
Već je godinama čekala da sve karike dođu.
Kako knjiga ima svog Čuvara ima i Zaštitnika. U ovom slučaju to je bila Laga.
- Stanite!- mi ne možemo u odaju dok ne dođe šesta karika!
- Kocka se otvara, možda je u kući? -Ne vjerujem, jer ovo nije grad u kom ona živi.
- Zapamti da je sve drugačije od onog kako nam izgleda. U to smo se već uvjerili.
- Grad u kome ona živi je tek pred nama.- Što će reći da je ona doputovala prije nas.
- Tek što je Sanjar izgovorio riječi( i kocka se otvorila) ugledao je djevojku.
-Bila je drugačija od Lage i Sage. Imala je na čelu nekakav znak, njima nepoznat.
- Vidim da ste se iznenadili otkuda ja u Saginoj kući?
- Moje ime je Fula i ja sam čuvarka tajni.
- Divno sve karike na okupu, svi karakterno različiti.
- A stranice kocke su iste onoliko koliko smo mi različiti.
- Sad vi meni recite kako ćemo se mi sami postaviti unutar kocke?
Jer su očigledne suprotnosti među karikama.
-Dobro pitanje. - Vjerujem da u tome i jeste poenta.
Stvarnost i beskraj su različiti.
-Ovdje među nama ima ljudi i raznih bića.
- Iako smo svi ljudskog oblika, neki od nas imaju i određene moći. Zato smo mi odabrani.
-Logično!- Dobro zboriš ! Idemo ka tajnoj odaji.
- Svi dobro znate vaše zadatke. Poslao sam ih vama putem mojih snova.
- Saga je stala pred vrata i izgovorila neke riječi na nordijskom jeziku.
Ostatak ekipe se samo pogledao u čudu.
-Vrata su se otvorila. Laga se pridružila sestri i bila spreman da joj pomogne.
Iz mraka iziđoše vukovi. Došli smo u miru da preuzmemo Knjigu Beskraja.
- Mi smo dvije sestre jedna je čuvar knjige druga njen zaštitnik.
- Ne možete proći, to znate i same!? - Ovdje nitko nije već vjekovima nogom kročio.
- Nama je izdato naređenje i znamo da trebate doći.
- Poštujemo to što kažete, i znamo da je teško vjerovati da smo mi baš te dvije sestre.
-Jer Sjenke znaju mnoge čarolije i mogu mijenjati oblike.
Tako da smo možda i mi replika ili tek holgrami?
- Stanite! Ovako nam samo prolazi vrijeme.
Treba postojati nešto što ih može ubjediti da ste vi baš te sestre?
- Pokažite im kocku, možda nam onda povjeruju? - Jer i oni pripadaju beskraju.
- Kocka ne želi da se otvori, karike smo skupili.
- Fula možeš li ti da nam pomogneš, znaš mnoge tajne?
- Onda znaš da iste ne mogu odati!?
- Razumijem, ali ne treba da ih odaš, već da nas usmjeriš.
- Jedino što vam mogu reći je to da bi bilo dobro da Laga popije vodu sa izvora.
-Laga izvadi iz svog ranca malu bočicu vode i popi je.
U trenutku se pretvori u u drugačiju osobu, te postade biće iz beskraja.
-Saga bilo bi lijepo da uzmeš knjigu koju nosiš sa sobom i pročitaš njen uvod.
Saga posluša Fulu i pročita rečenice iz uvoda, te se i sama pretvori u biće iz beskraja.
- Vidiš koliko si nam pomogla a nisi odala tajnu da su one djeca beskraja?!
 Nevjerovatno!- Ljudi pa vidite li vi ovo?
-A meni kažete da sam najveći čudak?
- Vukovi se skloniše u stranu što je bio znak da sestre mogu prići Knjizi Beskraja.
- Njih dvije su prišle polako knjizi.
- Izgovoriše par riječi i ona se polako otvorila. Na prvoj stranici bijaše ispisani vjekovi i godine.
Bilo je vrijeme da karike krenu na odredište gdje će kocka pokazati sve svoje moći i ljepote.
O tim avanturama u sljedećem nastavku priče: Neobični sanjar!
Veliki pozdrav dragi čitaoci!


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kaži šta osjećaš

U skerletu od ljubavi

Zamisli